Poljoprivreda
Poljoprivredne površine obuhvaćaju 57,7% , a obradive površine 50,4% ukupne površine Županije. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, 98,7% se nalazi u privatnom vlasništvu. Poljoprivredna djelatnost na području Krapinsko-zagorske županije uvjetovana je konfiguracijom terena, kvalitetom tla, razmještajem stanovnika i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. Za intenzivnije bavljenje poljoprivredom, prirodni uvjeti su slabi, teren je brdovit, manjim dijelom nizinski sa neujednačenim režimom nadzemnih i podzemnih voda. Pored toga nema većih melioracijskih zahvata u cilju privođenja tla za poljoprivrednu proizvodnju. Jedno od osnovnih obilježja poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Prosječna veličina posjeda iznosi 2,16 ha. Posjeda veličine do 1 ha površine ima 27,8% ;1-3 ha ima 50,9%, 5-10 ha ima svega 5,2%; iznad 10 ha 0,3%. Podaci pokazuju kako poslovni subjekti imaju zanemarivu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredna površina podijeljena je na 20.023,26 ha odnosno na 78.455 parcele, a obzirom na broj gospodarstava od 8.568, u prosjeku svako gospodarstvo raspolaže s 9 parcela prosječne veličine 0,25 ha. Od zasijanih kultura prevladavaju žitarice (71%), krmno bilje (16,8%), krumpir (8,2%), povrće (4%) dok je pod ugarom i neobrađenih oranica i vrtova oko 3% ukupne poljoprivredne površine. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na području Krapinsko – zagorske županije u 2015. godini upisano je 8568 OPG-a. Dobna struktura nositelja OPG-ova nalazi se u skupini od 46-65 godina starosti, a zabilježeno je veliko povećanje nositelja OPG-a u starosti od više od 65 godina, što ukazuje da su nositelji OPG-a pretežno osobe starije životne dobi. Kako bi se utjecalo na smanjenje dobne strukture OPG-a u 2016. godini, županija je direktno utjecala svojom potporom za mlade poljoprivrednike u kojoj su korisnici mladi poljoprivrednici nositelji OPG-a ne duže od 18. mjeseci. Kroz ovu mjeru Krapinsko-zagorska županija u 2016. godini osigurala je u svom Proračunu 250.000,00 kuna, a dodijelila 210.633,00 kuna potpore mladim poljoprivrednicima. Također kroz potporu za male poljoprivrednike – početnike, Krapinsko-zagorska županija je indirektno utjecala na dobnu strukturu OPG-a, kao i na povećanje broja OPG-ova u 2016. godini u kojoj su korisnici mali poljoprivrednici – početnici koji imaju ekonomsku vrijednost manju od 2.000,00 €. Kroz ovu mjeru Krapinsko-zagorska županija u 2016. godini je u svom Proračunu osigurala je 350.000,00 kuna, a dodijelila je 233.348,59 kuna potpore malim poljoprivrednicima. U budućnosti, Krapinsko-zagorska županija planiran i dalje utjecati na prosječno smanjenje dobne strukture OPG-a, kao i na povećanje broja OPG-a kroz razne mjere i potpore, koje će privući i omogućiti mladim poljoprivrednicima temelj za osnivanje i razvoj njihovog obiteljskog gospodarstva. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na području Krapinsko – zagorske županije 70% je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji su nositelji muškarci, dok je samo 30% žena koje su nositeljice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što pokazuje da je još uvijek trend na području Krapinsko-zagorske županije da su muškarci vlasnici gospodarstava. U postupcima izrade prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti za pojedine namjene, pa se može razvrstati u slijedeće osnovne skupine: - zemljište pogodno za poljoprivredu, - zemljište ograničeno za poljoprivredu, - mješovita namjena (poljoprivredno i degradirano šumsko zemljište s građevinskim područjima naselja) Iz navedenog je vidljivo da područje Krapinsko-zagorske županije karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište. Potrebno je stoga u područje poljoprivrede ugraditi marketinški način razmišljanja i tržišnog nastupa. Istraživanje i izrada programa proizvodnje autohtonih i specifičnih tradicionalnih proizvoda te koncipiranje strateških proizvodnih programa koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava treba biti kontinuirani zadatak. Na području poljodjelstva primarni je zadatak prostornog uređenja, racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i smanjivanje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Treba nastaviti sprječavati degradaciju malih seoskih gospodarstava i depopulaciju ruralnog područja te poticati povećanje zemljišnog posjeda kao i bolje iskorištavati postojeće i privoditi svrsi do sada neobrađene i zapuštene poljodjelske površine osobito u pograničnom području. Kod korištenja poljodjelskih resursa potrebno je uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša, demografsku i gospodarsku problematiku te donijeti propise i poticajne mjere kako bi se unaprijedilo "održivo" korištenje i upravljanje tlom.
Šumarstvo
Šumsko zemljište predstavljaju šume manjih površina, potisnute krčenjem i pretvaranjem u poljoprivredo zemljište, a jači šumski kompleksi nalaze se na Ivančici, Maceljskom Gorju i Medvednici. Prema podacima iz Vodiča za šumovlasnike - bioraznolikost u privatnim šumama (Krapina 2014.) šume su jedno od prepoznatljivih obilježja Hrvatskog zagorja i Krapinsko-zagorske županije. Privatne šume u KZŽ karakterizira velika usitnjenost s velikim brojem čestica male površine, u posjedu preko 57.000 vlasnika ili posjednika. Od ukupno 43.718 hektara kolika je površina šuma u Krapinsko-zagorskoj županiji, privatne šume nalaze se na 33.758 hektara (77,2%), dok državne šume zauzimaju 9.960 hektara (22,8%) šumske površine. U šumsko-gospodarskom smislu većina je privatnih šuma trenutno niskog proizvodnoga potencijala, a njihova drvna zaliha (109 m³/ha) prosječno je dvostruko manja u odnosu na državne šume (215 m³/ha). U Krapinsko-zagorskoj županiji ima 57.082 privatnih vlasnika šuma sa 137.170 katastarskih čestica (prosječna površina čestica iznosi 0,25 ha). U rascjepkanom šumskom kompleksu dominantnu ulogu imaju općekorisne funkcije šuma koje mogu biti i do 30 puta veće i značajnije od njihove sirovinske vrijednosti (drvne mase). Djelatnost šumarstva ne predstavlja onaj dio gospodarskih djelatnosti koji mogu činiti osnovicu za određeni značajniji razvoj. Krapinsko-zagorska županija ne raspolaže takvom šumskom osnovom koja bi mogla biti podloga za značajniji industrijski razvoj u području drvne industrije. Pored gospodarske vrijednosti šuma, potrebno je voditi računa i o rekreacijskoj, lovnoj i turističkoj vrijednosti koja je značajna ali nedovoljno iskorištena. Na području Krapinsko-zagorske županije Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je Medvednica kao Park prirode.